Slovački grad Trenčin odabran je za Europsku prijestolnicu kulture 2026
U skladu s Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća, koja upravlja inicijativom Europske prijestolnice kulture, 2026. godine titulu će nositi finski grad Oulu i slovački grad Trenčin.
Predsjednik stručnog povjerenstva za odabir Europskih prijestolnica kulture 10. prosinca 2021. predložio je slovački grad Trenčin za Europsku prijestolnicu kulture 2026. Panel neovisnih stručnjaka ocjenjivali su prijave iz tri slovačka grada koja su ušla u uži izbor,preporučio je Trenčín nakon dvodnevnog sastanka.
Mariya Gabriel, europska povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, rekla je: Nakon Košica koji je titulu Europske prijestolnice kulture ponio 2013., Trenčin će biti drugi grad u Slovačkoj koji će tu titulu nositi 2026. Biti domaćin Europske prijestolnice kulture sjajna je prilika za grad i regiju da pojačaju svoje kulturne ambicije, približe kulture svojih zajednica i otkriju bogatu kulturnu raznolikost u Europskoj uniji i šire. Također, to je izvrstan alat za dopiranje do mladih kako bi ih se osnažilo da postanu akteri pozitivnih promjena u daljnjem razvoju svog grada, a što je u potpunosti u skladu s inicijativom Komisije da 2022. postane Europska godina mladih. Nadam se da će Trenčín iskoristiti dugoročne kulturne, gospodarske i društvene prednosti koje Europska prijestolnica kulture donosi.
O POSTUPKU ODABIRA SLOVAČKOG GRADA ZA 2026. GODINU
U skladu s Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća, koja upravlja inicijativom Europske prijestolnice kulture, 2026. godine bit će dvije prijestolnice: jedna u Finskoj i jedna u Slovačkoj.
U prosincu 2019. godine, Ministarstvo kulture Republike Slovačke pozvalo je zainteresirane gradove da podnesu prijave za Europsku prijestolnicu kulture 2026. Do roka, prijavu je predalo osam slovačkih gradova: Banská Bystrica, Hlohovec, Martin, Nitra, Prešov, Trenčín, Trnava i Žilina. U veljači 2021. godine održan je predizborni sastanak nakon kojeg su u uži izbor ušla tri grada: Nitra, Trenčin i Žilina te su svoje prijave, temeljem preporuka Povjerenstva nezavisnih stručnjaka za odabir Europske prijestolnice kulture, mogli nadopuniti do 2. studenog 2021. godine. Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka za Europsku prijestolnicu kulture sastavljeno od 12 članova pregledalo je prijave. Dva stručnjaka u panelu imenovana su od strane finskih nadležnih tijela, a ostali od strane institucija i tijela EU-a (Europski parlament, Vijeće, Komisija i Odbor regija).
KAKO GRADOVI POSTAJU EUROPSKE PRIJESTOLNICE KULTURE
Proces odabira Europske prijestolnice kulture odvija se u dva kruga. Nakon predizbornog kruga objavljuje se lista gradova koji ulaze u završni krug. U konačnom odabiru Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka preporučuje jedan grad za naslov, koji potom službeno potvrđuje dotična država. Glavni kriterij odabira grada jest dobro pripremljen kulturni program sa snažnom europskom dimenzijom, koja potiče sudjelovanje stanovnika grada, dionika i susjedstva te privlači posjetitelje iz cijele zemlje i Europe. Program mora imati dugotrajan utjecaj i mora pridonositi dugoročnom razvitku grada, a gradovi moraju dokazati podršku lokalnih vlasti i operativne kapacitete za provođenje projekta.
NADOLAZEĆI GRADOVI KOJI ĆE NOSITI TITULU EUROPSKE PRIJESTOLNICE KULTURE
Svake godine, dva ili tri grada nose titulu Europske prijestolnice kulture, pa će tako 2026. godine uz Trenčin, titulu nositi i finski grad Oulu. Nadolazeće europske prijestolnice kulture su:
- Novi Sad (Srbija), Kaunas (Litva) i Esch-sur-Alzetteu (Luksemburg) u 2022. godini
- Elefsina (Grčka), Temišvar (Rumunjska) i Veszprém (Mađarska) u 2023. godini
- Tartu (Estonija), Bad Ischl (Austrija) i Bodo (Norveška) u 2024. godini
- Chemnitz (Njemačka) i Nova Gorica (Slovenija) u 2025. godini
Zbog pandemije Covid-19 u 2021. godini niti jedan grad nije nosio titulu Europske prijestolnice kulture.
POZADINA
Inicijativa Europska prijestolnica kulture pokrenuta je 1985. godine i razvila se u jednu od najistaknutijih kulturnih inicijativa u Europskoj uniji. Gradovi se biraju na temelju kulturnog programa koji mora imati vidljivu europsku dimenziju, poticati sudjelovanje i aktivno uključivanje građana, zajednice i raznih sudionika te pridonositi dugoročnom razvoju grada i njegove okolice. Kad grad ponese titulu europske prijestolnice kulture ujedno dobiva sjajnu priliku da kulturnim programima promijeni svoj imidž, postane vidljiviji na karti svijeta, promiče održivi turizam i unaprijedi svoje razvojne planove. Titula ima dugoročan učinak ne samo na kulturnu nego i na društvenu i gospodarsku situaciju u gradu i u okolici. Ciljevi ove inicijative su relevantniji nego ikad - pružiti Europljanima priliku da saznaju više o kulturama jedni drugih kako bi uživali u njihovoj zajedničkoj povijesti i vrijednostima te kako bi iskusili osjećaj pripadnosti istoj europskoj zajednici i razvili europske kulturne veze i partnerstva te naglasili ulogu kulture u razvoju gradova!