Proglašena Europska godina kutlurne baštine 2018.

O važnosti ovog velikog projekta čiji je cilj jačanje zajedničkog osjećaja identiteta u izgradnji budućnosti Europe, govorio je povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, Tibor Navracsics. Službeno proglasivši Europsku godinu kulturne baštine, istaknuo je kako je kulturna baština u središtu europskog načina života.

“Ona nas određuje i stvara osjećaj pripadnosti. Kulturna baština ne obuhvaća samo književnost, umjetnost i predmete, nego i obrte koje učimo, priče koje pričamo, hranu koju jedemo i filmove koje gledamo. Moramo cijeniti i čuvati svoju kulturnu baštinu za buduće naraštaje. Ova godina puna proslava bit će divna prilika da potaknemo sve građane, a posebno mlade, da se upoznaju s kulturnom raznolikošću Europe te razmisle o mjestu kulturne baštine u našem životu. Ona nam omogućuje da razumijemo prošlost i da na njoj izgradimo budućnost”, poručio je Tibor Navracsics na događaju kojem su nazočili još i predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani, estonski ministar kulture Indrek Saar kao predstavnik estonskog predsjedništva Vijeća EU-a, talijanski ministar kulture Dario Franceschini, predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta Petra Kammerevert te 800 predstavnika kulturnog sektora i civilnog društva iz EU-a.

Tijekom Europske godine kulturne baštine tisućama inicijativa i događanja diljem Europe podizat će se razina osviještenosti građana o društvenoj i gospodarskoj važnosti kulturne baštine. Programi su oblikovani s posebnom pažnjom prema djeci, mladima, lokalnim zajednicama i onima koji su tek rijetko u doticaju s kulturom.

Projekti i inicijative koji se provode u državama članicama EU-a, općinama i regijama, dopunit će se transnacionalnim projektima koje financira EU. Komisija će, primjerice, s državama članicama organizirati Assises du Patrimoine kao središnje događanje Europske godine kulturne baštine s ciljem početka rada na dugoročnom akcijskom planu EU-a za kulturu i kulturnu baštinu. Nastavak je to djelovanja u skladu s raspravama čelnika EU-a o obrazovanju i kulturi koje su 17. studenoga održane u Göteborgu.

Prema najsvježijem istraživanju Eurobarometra, osamdeset posto Europljana smatra da kulturna baština nije važna samo za njih osobno, nego i za njihovu zajednicu, regiju, državu i Europsku uniju u cjelini. Velika većina ponosna je na kulturnu baštinu, bilo da se nalazi u njihovoj regiji ili zemlji ili u drugoj europskoj zemlji. Više od 70 posto Europljana složno je u procjeni da im kulturna baština može poboljšati kvalitetu života, a čak 90 posto ispitanika smatra kako bi se o kulturnoj baštini trebalo poučavati u školama. Tri četvrtine Europljana smatra da bi ponajprije države članice i EU trebali izdvajati više sredstava za zaštitu kulturne baštine Europe. U Europskoj uniji 7,8 milijuna radnih mjesta neizravno je povezano s baštinom (npr. u sektorima turizma, usmenog prevođenja i sigurnosti). U sektoru kulturne baštine u EU-u zaposleno je više od 300 000 ljudi, a s 453 registrirane lokacije u Europi kao regiji nalazi se gotovo pola stavki s UNESCO-ova Popisa svjetske baštine.

Odluka kojom se 2018. određuje kao Europska godina kulturne baštine donesena je 17. svibnja 2017. Europska komisija zaključila je da je 2018. godinu opravdano proglasiti Europskom godinom kulturne baštine zbog toga što živimo u dobu u kojem su kulturna blaga ugrožena te se namjerno uništavaju u područjima zahvaćenima sukobima.

Europski kulturni forum, na kojem je 7. prosinca u Milanu proglašena Europska godina kulturne baštine, dvogodišnji je središnji događaj koji organizira Europska komisija i čija je svrha poticanj rasprava i inicijativa EU-a u području kulture. Osim pokretanja Europske godine kulturne baštine 2018., na ovogodišnjem će se Forumu razmatrati uloga kulture u suočavanju s izazovima u Europi i svijetu te doprinos kulture i kreativnosti socioekonomskom razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini.
 
Tijekom Europske godine kulturne baštine Ministarstvo kulture RH kao koordinacijsko tijelo organizirat će i podupirati mnogobrojna događanja kojima se želi prezentirati bogatstvo i raznolikost hrvatske kulturne baštine kao dijela mozaika zajedničke europske baštine. Promidžbom zaštite, očuvanja i vrijednosti kulturne baštine za zajednicu u cjelini naglasit će se važnost aktivnog uključivanja što većeg broja pojedinaca, udruženja građana, institucija i ustanova u svim procesima vezanima uz kulturnu baštinu.

Na nacionalnoj razini organizirat će se desetak važnijih događanja, primjerice Međunarodna konferencija Podvodna kulturna baština u Europi danas, kojom se žele identificirati ključni izazovi i pitanja vezana uz zaštitu podvodne kulturne baštine, ili globalno pozicionirana Međunarodna konferencija The Best in Heritage, kojom se predstavljaju jedinstveni utjecajni projekti u kulturnom sektoru. Uz ova medijski popraćena događanja, priredit će se i velik broj manjih, ali jednakovrijednih aktivnosti, poput radionica, prezentacija, stručnih obilazaka, promocija, koje će biti uvrštene u kalendar događanja Dana europske baštine koji su u potpunoj sinergiji s obilježavanjem Europske godine kulturne baštine. Kalendar svih događanja biti će dostupan na mrežnim stranica Ministarstva kulture.

O obilježavanju Europske godini kulturne baštine 2018. u cijeloj Europi pročitajte na stranicama Europske komisije: https://europa.eu/cultural-heritage/about_hr.