Prijedlog proračuna EU: Ojačavanje europskoga kulturnog i kreativnog sektora

Postojeći program Kreativna Europa traje od 2014. do 2020. Prijedlog novog programa Kreativna Europa dio je poglavlja „Ulaganje u ljude” iz prijedloga dugoročnog proračuna EU-a. Njegov je glavni cilj promidžba europske kulture koja doprinosi stvaranju europskog identiteta.

Ovaj Prijedlog se temelji na iskustvima postojećeg programa, a cilj mu je održati i poboljšati rad uspješnih elemenata, među ostalim uz pomoću povećanog proračuna koji odražava predanost Europske unije tim sektorima i priznavanje njihove ključne uloge u našoj Uniji. Prijedlog novog programa za jačanje kulturnog i kreativnog sektora EU-a usmjeren je na tri područja: MEDIA (program Kreativne Europe za potporu filmskoj i drugim audiovizualnim industrijama u EU-u), Kultura i međusektorske mjere:

1. MEDIA: Za financiranje audiovizualnih projekata namijenjena je 1,081 milijarda EUR, čime će se potaknuti konkurentnost u audiovizualnom sektoru u Europi. Programom MEDIA nastavit će se podupirati stvaranje, distribucija i promidžba europskih filmova, televizijskih programa i videoigara. Idućih će se godina više novca uložiti u međunarodnu promidžbu i distribuciju europskog stvaralaštva te inovativnog pripovijedanja, uključujući virtualnu stvarnost. U cilju poboljšanja dostupnosti i vidljivosti europskih djela uspostavit će se internetski registar filmova iz EU-a. 

2. KULTURA: Iznos od 609 milijuna EUR iz novog proračuna namijenjen je promidžbi europskog kulturnog i kreativnog sektora. U cilju suradnje pokrenut će se projekti, mreže i platforme kako bi se talentiranim umjetnicima diljem Europe omogućilo povezivanje, a stvarateljima olakšala prekogranična suradnja. 

3. MEĐUSEKTORSKA MJERA: Iznos od 160 milijuna EUR izdvojen je za mala i srednja poduzeća te druge organizacije koje djeluju u kulturnom i kreativnom sektoru. Ta će se sredstva ujedno upotrijebiti za promidžbu suradnje u području kulturne politike u cijelome EU-u, poticanje slobodnog, raznolikog i pluralističkog medijskog okruženja te podupiranje kvalitativnog novinarstva i medijskog opismenjivanja.

Kultura pozitivno utječe na jačanje otpornosti europskog društva i gospodarstva. Zbog digitalizacije i globalnog tržišnog natjecanja europskom je kulturnom i kreativnom sektoru potrebna snažnija potpora. Potrebno je učiniti više kako bi se potaknule prekogranične produkcije, osigurala šira distribucija europskog stvaralaštva te što bolje iskoristilo digitalne tehnologije, uz istodobno očuvanje europske kulturne i jezične raznolikosti. Osim toga, jačanjem kulture i kreativnosti u EU može se bolje poduprijeti slobodu i pluralizam medija, koji su ključni za održavanje otvorenih, uključivih i kreativnih društava, zbog čega je Komisija i predložila povećanje sredstava za program Kreativna Europa.

Andrus Ansip, potpredsjednik Komisije za jedinstveno digitalno tržište, prilikom objave prijedloga dugoročnog proračuna izjavio je: „Digitalno okruženje izmijenilo je naš kulturni krajolik te je donijelo nove izazove i prilike za europski kulturni i kreativni sektor. Želimo da europski autori, stvaratelji i producenti što bolje iskoriste te nove digitalne mogućnosti.”

Tibor Navracsics, povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, tom prilikom je rekao: „Kultura je oduvijek u središtu europskog projekta. Ona zbližava ljude. Osim toga, kulturni i kreativni sektor imaju ključnu ulogu u poticanju gospodarskog i društvenog razvoja te nam omogućuju izgradnju snažnih međunarodnih odnosa. Naše su ambicije u pogledu kulture velike, a snažan program Kreativna Europa omogućit će nam da ih provedemo u djelo. Pozivam sve države članice i Europski parlament da podrže taj pristup.”

Mariya Gabriel, povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo, dodala je: „Naša potpora kulturnom sektoru nužna je za poticanje konkurentnosti europske industrije. S pomoću programa MEDIA možemo razviti snažan audiovizualni sektor koji će dati zamah europskoj kulturi, identitetu i raznolikosti te će doprinijeti jačanju naših zajedničkih vrijednosti slobode i pluralizma medija.”

Na ovaj prijedlog o ukupnom dugoročnom proračunu EU-a i njegovim sektorskim prijedlozima priželjkuje se brz dogovor koji je neophodan kako bi sredstva EU-a počela što prije davati rezultate. Bude li se dogovor oduljio, tisuće kulturnih i kreativnih organizacija, mreža i poduzeća neće moći započeti projekte na vrijeme. Festivali na kojima se predstavljaju europski filmovi ili europska glazba jednako bi tako mogli naići na financijske poteškoće, pa tisuće djelatnika iz audiovizualnog sektora ne bi mogle prisustvovati događajima financiranima iz programa Kreativna Europa. Kada bi se dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu postigao 2019., bio bi moguć neometan prelazak s postojećeg dugoročnog proračuna (2014. – 2020.) na novi te bi se zajamčilo predvidivo i neprekinuto financiranje, što bi svima bilo na korist.