Objavljeno izvješće o otpornosti kulturne baštine na klimatske promjene
Članovi stručne radne skupine EU-a objavili su Izvješće o otpornosti kulturne baštine u kojemu preporučuju konkretne radnje poput renovacije ili adaptacije starih građevina, ali i potrebe za integracijom klimatskih i baštinskih politika.
Kulturna baština ugrožena je klimatskim promjenama, a države članice EU nemaju adekvatne politike kojima bi spriječile ili ublažile tu prijetnju. To je jedan od zaključaka izvješća pod naslovom ''Jačanje otpornosti kulturne baštine na klimatske promjene. Gdje se Europski zeleni plan susreće s kulturnom baštinom''. Izradu izvješća naručila je Europska komisija, a na njemu je radilo 50 stručnjaka iz 28 različitih država. Rješenja iz 26 država predstavljaju zbirku od ukupno 83 primjera najboljih praksi u odnosu na različite vrste kulturne baštine: građevine, krajolici, tradicionalne vještine, podvodna baština, arheološka nalazišta, itd.
KULTURNA BAŠTINA I KLIMATSKE PROMJENE – GLAVNI ZAKLJUČCI IZVJEŠĆA
Na nacionalnoj razini različita ministarstva odgovorna su za baštinske i klimatske politike, stoga je teško implementirati zajedničke i adekvatne strategije. Kako bi se naglasilo da je kulturnu baštinu potrebno uzeti u obzir u borbi protiv klimatskih promjena, nužno je da ona bude uvrštena u sve politike na nacionalnoj i EU razini.
Poboljšanje otpornosti kulturne baštine na klimatske promjene zahtijeva strateški pomak k investicijama u nove oblike razvoja. Primjerice, umjesto rušenja starih građevina koje su od kulturnog značaja, autori izvješća pozivaju na njihovo održavanje, popravak, ponovnu uporabu i adaptaciju. Podizanje svijesti o ranjivosti kulturne baštine i njene ugroženosti klimatskim promjenama potrebno je na svim društvenim razinama. Također, postoji potreba za dodatnim ulaganjima u istraživanje i obrazovanje sustavnim uvrštavanjem kulturne baštine u nacionalne obrazovne sustave i nacionalne istraživačke programe.
„Europa može biti ponosna na svoju bogatu i raznoliku kulturnu baštinu. Možemo biti ponosni na svoju svjetsku pionirsku ulogu u istraživanju i inovacijama u zaštiti kulturne baštine od utjecaja klimatskih promjena. No, u tom pogledu moramo učiniti više i biti brži – uz pomoć kulturne baštine možemo promijeniti naš ekonomski model kako bismo postali zelenije, održivo i klimatski otpornije društvo“, poručila je Mariya Gabriel, povjerenica Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade.
Članovi stručne radne skupine sastajali su se od siječnja 2021. do travnja 2022. godine. Njihov rad, u okviru Radnog plana za kulturu 2019 – 2022 Vijeća Europske unije, obilježen je time što je to bio prvi put da je političkim mandatom zadano istraživanje kulturne baštine u vremenima klimatskih promjena. Velik broj država koje su sudjelovale u ovoj radnoj skupini pokazuje da ova tema dobiva sve veći značaj i da postoji potreba za dodatnim istraživanjem, suradnjom, identifikacijom problema i razmjenom najboljih praksi na europskom nivou.
Izvješće možete preuzeti na poveznici koja se nalazi na desnoj strani ove stranice.