Nova europska Agenda za kulturu

Komisija nastavlja rad na uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025., jačanju kulturne dimenzije Europske unije i poticanju sudjelovanja mladih s novim skupom mjera, uključujući novu Strategiju za mlade te novu Agendu za kulturu.

Novim se inicijativama želi poboljšati mobilnost u svrhu učenja i prilike za obrazovanje u EU-u, osnažiti mlade, osobito poticanjem na sudjelovanje u građanskom i demokratskom životu, te iskoristiti potencijal kulture u promicanju društvenog napretka i gospodarskog rasta u Europi.

Potpredsjednik Komisije za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen izjavio je: Poduzimamo daljnje korake za jačanje politika za mlade, kulture i obrazovanja u EU-u. Nakon prošlogodišnjeg sastanka čelnika o obrazovanju i kulturi na sastanku na vrhu o socijalnim pitanjima u Göteborgu te nakon sastanka Europskog vijeća u prosincu Komisija je promptno predstavila prvi niz inicijativa usmjerenih na ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne vještine te poticanje zajedničkih vrijednosti i uključivog obrazovanja. Drugi niz inicijativa koji danas predstavljamo korak su dalje u tom smjeru, s naglaskom na jačanje mobilnosti u svrhu učenja, rani i predškolski odgoj i obrazovanje, učenje stranih jezika te kulturu – a sve su to važne sastavnice za izgradnju budućnosti Europe.

Povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics izjavio je: „Politike povezane s obrazovanjem, kulturom i mladima imaju središnju ulogu u izgradnji čvrste, konkurentne i povezane Europe budućnosti. Uz prvi paket donesen u siječnju, danas izneseni prijedlozi dokaz su da Komisija intenzivno radi kako bi s državama članicama ostvarila niz ambicioznih ciljeva. Time će se pridonijeti uspostavi europskog prostora obrazovanja te istodobno ojačati europski identitet i osnažiti građane, a osobito mlade.”

Kako bi se mladima omogućilo da ostvare svoj puni potencijal, potrebno je na razini EU-a posvetiti više pozornosti obrazovanju, osposobljavanju, mladima i kulturi. Ulaganjem u vještine, kompetencije i znanje potiču se inovativnost, konkurentnost i otpornost. Zahvaljujući danas predstavljenim inicijativama mladi iz svih društvenih slojeva na raspolaganju će imati bolje perspektive za budućnost te će moći lakše preuzeti aktivnu ulogu u društvu.

Komisija danas predstavlja paket koji uključuje:

• krovnu komunikaciju „Izgradnja snažnije Europe: uloga politika vezanih uz mlade, obrazovanje i kulturu”, u kojoj se objašnjava kako Komisija provodi i razvija program iz Göteburga i mandat Europskog vijeća
• Strategiju za mlade za razdoblje od 2019. do 2027., kojom se želi osnažiti mlade Europljane i dati im istaknutiju ulogu u oblikovanju politika EU-a, čime se potvrđuje važnost koju Komisija pridaje ulaganju u mlade i njihovu budućnost
• prijedloge za preporuku Vijeća o visokokvalitetnom ranom i predškolskom obrazovanju i skrbi radi postavljanja temelja za kasniji uspjeh u životu, preporuku Vijeća o automatskom uzajamnom priznavanju diploma i razdoblja školovanja u inozemstvu radi olakšavanja mobilnosti u svrhu učenja u Europi te preporuku Vijeća o boljem poučavanju i učenju jezika radi povećanja broja mladih koji tečno govore strane jezike
• Novu agendu za kulturu za podizanje razine osviještenosti o zajedničkoj i raznovrsnoj europskoj baštini. Agendom se želi u potpunosti iskoristiti potencijal kulture u izgradnji uključivije i pravednije Unije, potpori inovacijama, kreativnosti, održivom zapošljavanju i rastu te jačanju odnosa EU-a s trećim zemljama. 

U okviru danas predstavljenih inicijativa nastavlja se i rad na drugim aspektima razvoja europskog prostora obrazovanja do 2025. U krovnoj se komunikaciji pod nazivom „Izgradnja snažnije Europe” iznose planovi za uvođenje europske studentske iskaznice kojom se želi potaknuti mobilnost u svrhu učenja smanjenjem administrativnih opterećenja i troškova za studente i ustanove za obrazovanje i osposobljavanje. Komisija iskaznicu planira uvesti do 2021. kao vidljiv simbol europskog studentskog identiteta.

U Komunikaciji se ističu i dosadašnja postignuća u razvoju Europskih sveučilišta ostvarena u suradnji s državama članicama i obrazovnim sektorom. Ta Europska sveučilišta, sastavljena od mreža postojećih sveučilišta koje se temelje na pristupu odozdo prema gore, dugoročnim će institucijskim strategijama potaknuti prekograničnu suradnju. Promicat će inovacije i izvrsnost, intenzivirati mobilnost studenata i nastavnika te poticati učenje jezika. Očekuje se da će se tako pridonijeti i konkurentnosti europskog visokoškolskog obrazovanja. Komisija planira tijekom 2019. i 2020. pokrenuti pilot-projekte u okviru programa Erasmus+, a potpuna provedba inicijative trebala bi uslijediti 2021.

Razvit će se i druge mjere kojima se podupire pristup obrazovanju i osposobljavanju utemeljen na cjeloživotnom učenju i inovacijama. Na primjer, Komisija će predložiti da se podrži osnivanje centara izvrsnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, u okviru kojih bi se promicala aktivna uloga strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u lokalnom i regionalnom gospodarskom razvoju.

Danas su objavljeni i prvi rezultati istraživanja Eurobarometra o stajalištima Europljana o glavnim inicijativama osmišljenima za izgradnju europskog prostora obrazovanja. Iz njega se vidi da više od devedeset posto ispitanika u svim zemljama smatra da bi bilo korisno studentima pružiti priliku za suradnju s osobama iz drugih zemalja na inovativnim projektima u okviru mreža Europskih sveučilišta. Istraživanje je pokazalo i da bi 84 posto mladih obuhvaćenih istraživanjem voljelo poboljšati znanje jezika koji su već učili, dok bi ih 77 posto voljelo naučiti novi jezik.

Kontekst

Čelnici EU-a podržali su 2016. potrebu za poduzimanjem mjera za potporu mladima. Planom iz Bratislave obvezali su se na stvaranje boljih prilika za mlade, npr. Inicijative za mlade, koja obuhvaća i Europske snage solidarnosti. Komisija sada predlaže obnovu Strategije za mlade kako bi se mladima omogućilo aktivno sudjelovanje u izgradnji budućnosti Europe.

Šefovi država i vlada raspravljali su o obrazovanju, osposobljavanju i kulturi na sastanku na vrhu o socijalnim pitanjima u Göteborgu u studenom 2017., pri čemu su se vodili komunikacijom Komisije „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet” u kojoj se iznosi vizija europskog prostora obrazovanja i najavljuje nova agenda za kulturu. Rezultat su tih rasprava zaključci Europskog vijeća od 14. prosinca 2017. u kojima se države članice, Vijeće i Komisiju poziva da nastave raditi na pitanjima o kojima se raspravljalo u Göteborgu. Europsko vijeće istaknulo je i da je 2018. kao Europska godina kulturne baštine prilika za jačanje svijesti o društvenoj i gospodarskoj važnosti kulture i baštine.