Zaključci javnih konzultacija o perspektivama i izazovima Kreativne Europe 2021-2027
U Muzeju suvremene umjetnosti u petak, 26. listopada u 10:30 sati, Desk Kreativne Europe - potprogram kultura pri Ministarstvu kulture je organizirao Javne konzultacije o perspektivama i izazovima Uredbe o uspostavi programa Kreativna Europa 2021-2027 – potprogram KULTURA.
Nakon uvodnih riječi načelnice Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Anje Jelavić, prisutni su podijeljeni u pet grupa koje su raspravljale o prijedlozima za novi program kroz sljedeće perspektive: inovativnost, raznolikost (kreacija, pristup), suradnja, internacionalizacija, dostupnost i mobilnost. Po završetku tih konzultacija svaka je grupa, uz navedene te uz nove perspektive, pred svima prisutnima iznijela zaključke svojih rasprava.
Prije svega, istaknuto je pitanje vidljivosti projekata na natječajima programa Kreativna Europa odnosno identificirana je potreba za osiguravanjem veće vidljivosti projekata koji su u provedbi, s obzirom na to da je riječ o programima visoke kvalitete. Upućen je prijedlog da se kroz međusektorski dio sredstava osigura dio koji će poticati platformu za promicanje izabranih projekata. Navedena bi platforma poslužila i svrsi međusobnog upoznavanja domaćih partnera te olakšanju njihove moguće buduće suradnje.
Također, predloženo je poticanje suradnje kulturnih organizacija sa specijaliziranim partnerima za međusektorsko umrežavanje i za društvenu dobrobit, i u tom je smislu upućen prijedlog intenzivnije suradnje među poduzetničkim potpornim institucijama (PPI): inkubatorima (poduzetnički i IT), akceleratorima, poslovnim partnerima, kulturnim centrima i centrima kompetencije. U smislu suradnje i internacionalizacije, istaknuta je potreba za povećanjem stope sufinanciranja (na malim i na velikim projektima suradnje), a po pitanju mobilnosti i dostupnosti većina se složila u tome da bi bilo dobro pokušati inzistirati na održivosti suradnje između partnera i nakon isteka projekta te na ujednačavanju dokumentacije za izvaneuropske partnere i samim time na olakšavanju njihovog uključivanja u projekte. Naglašen je i zahtjev za testiranjem načina financiranja individualne mobilnosti umjetnika i profesionalaca u kulturi. U istom kontekstu sugerirano je da se stavi naglasak na studijska putovanja i popratnu edukaciju koja bi proširila te aktivnosti. Usto je zaključeno kako se osiguravanjem i poticanjem mobilnosti među umjetnicima, profesionalcima i djelatnicima u kulturi razvija međusobno razumijevanje i senzibilitet za druge kulture.
Također, grupe su iz praktičnih razloga izrazile potrebu za jasnijim i adekvatnijim definiranjem kategorije inovativnosti i vrednovanja projekata. S obzirom na različita područja i djelatnosti, istaknuto je da kategorija inovativnosti najviše vrednovana kod, primjerice, izvedbenih umjetnosti, dok kod ostalih djelatnosti nije tako. U istom smjeru istaknuta je i kategorija publike i kvantitativnog kriterija u njenom vrednovanju te je savjetovano da se u obzir treba uzeti i fizičke kapacitete prostora koji ne mogu primiti veću publiku.