Europom u 30 knjiga

Prioriteti

- transnacionalna mobilnost

- razvoj publike

- jačanje kapaciteta: digitalizacija, novi poslovni model, obrazovanje i osposobljavanje

Opis projekta

U sklopu biblioteke „Europom u 30 knjiga” V.B.Z. je objavio neke od najtalentiranijih suvremenih europskih autora, poput Jáchyma Topola (Češka), Aleša Čara (Slovenija), Alessandra Baricca (Italija), Emila Andreeva (Bugarska), Răzvana Rădulescua (Rumunjska), Frodea Gryttena (Norveška), Johanne Hölmstrom (Finska), Myrto Azine Chronidi (Cipar), Tõnu Õnnepalua (Estonija), Monike Kompaníkove (Slovačka), Sjóna (Island), Christosa Ikonomoua (Grčka), Riikke Pulkkinen (Finska), Dimitrija Verhulsta (Belgija), Josefine Klougart (Danska), Lidije Dimkovske (Makedonija), Srđana Valjarevića (Srbija), Jānisa Joņevsa (Latvija), Clare Azzopardi (Malta), Beqë Cufaja (Kosovo), Jurgisa Kunčinasa (Litva), and Hakana Gündaya (Turska), te kanonska imena i klasike poput Joséa Saramaga (Portugal), Tadeusza Borowskog (Poljska), Magde Szabo (Mađarska), Mercè Rodorede (Katalonija), Miodraga Vukovića (Crna Gora), Briana O'Nolana (Irska), W.F. Hermansa (Nizozemska) i Ismaila Kadarea (Albanija).

Cilj projekta

Cilj dugotrajnog projekta „Europom u 30 knjiga“ je objaviti 30 knjiga, iz 30 europskih zemalja, prevedenih s 30 europskih jezika u toku tri godine. Misija projekta i ove serije knjiga jest pružiti priliku čitateljima u Hrvatskoj, najnovijoj članici Europske unije, za učenje o drugim europskim kulturama i društvima, njihovoj književnoj tradiciji i suvremenoj književnoj sceni.

Stečeno iskustvo

Na kraju i treće završne godine projekta, V.B.Z. je realizirao predložene uredničke, marketinške i distribucijske strategije projekta. Za svaki od 30 naslova priređena je najbolja moguća promocija i distribucija. Na Festivalu autora Vrisak u Rijeci gostovalo je četrnaest autora iz trinaest zemalja, petnaest prevoditelja, prikazano je šest filmova snimljenih prema naslovima iz biblioteke „Europom u 30 knjiga“, te je organizirano više od trideset promocija i zbivanja među kojima su i zagrebačke promocije autora objavljenih u ovoj biblioteci.

Kao zasebno pozitivno iskustvo svakako bismo istaknuli uvid u opće stanje, probleme i dinamiku kretanja na tržištu knjiga u Hrvatskoj koji smo stekli, a čija se najrealističnija slika može dobiti tek kad se pokuša provesti jedan ovako složen i zahtjevan projekt. Ali projekt koji, nadamo se, za hrvatski književni i kulturni prostor znači koračanje prema naprijed kao i poticaj kolegama da se, unatoč izazovima i posvećenosti koju traži, ne ustručavaju sličnih projekata jer su izvanredna prilika za velike i važne dijaloge.